Gradišćanski Hrvati u Sarajevu
U sklopu Dana Matice hrvatske (MH)– Sarajevo, u glavnom gradu BiH gostovali su gradišćanski Hrvati iz Velikog Borištofa. Bila je to uzvratna posjeta. Naime, fra Perica Vidić, predsjednik MH imao je izložbu u Velikom Borištofu i pozvao ih da dođu u Sarajevo. Oni su se odazvali. Predstavili su se 20. listopada u velikoj dvorani Katoličkog školskoga centra „Sveti Josip“. Prisutne su informirali o povijesti, političkom, kulturnom i vjerskom životu gradišćanskih Hrvata. Pjevali su i uz tambure – skupina Hramonija, te uz električne instrumente – grupa mladih Kacavida. Unatoč sve većoj asimilaciji, gradišćanski Hrvati su još uvijek organizirani, čuvaju kulturu i specifični jezik. Njihovi preci su prije pet stoljeća, najviše pred Turcima, stigli iz različitih dijelova Hrvatske i sjeverne Bosne. U dužini od oko 250 km, na prostoru danas triju država: Austrije, Mađarske i Slovačke, živi njih 16.000 – koja tisuća više nego sarajevskih Hrvata. Župa Veliki Borištof broji nešto više od 500 žitelja, od toga više od 400 župljana su Hrvati. No, iako brojčano mali, njihov entuzijazam, kao i uređenost države u kojoj žive, svjedoče o njihovoj vitalnosti.
Sutradan, u nedjelju, 21. listopada, gradišćanski Hrvati iz Velikog Borištofa, sa svojim župnikom fra Ivanom Jelićem, inače članom Bosne Srebrene, sudjelovali su na misu u našoj crkvi i predvodili pjevanje.
Petnaesti Framafest
U subotu, 20. listopada, u našoj crkvi svečano je slavljena misa s preko tisuću (po podacima prijavljenih 1.200) framaša iz 40 župa Bosne i Hercegovine. Misu je prevodio fra Joso Oršolić, definitor Bosne Srebrene i ravnatelj Kruha sv. Ante. Fra Joso je prije petnaest godina i započeo s festivalom franjevačke mladeži 1998. na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. O počecima i smislu Framafesta, te okupljanju mladih u Franjinu duhu govorio je i u homiliji.
Uz fra Josu bili su fra Danijel Rajić, duhovni asistent Bosne Srebrene, fra Josip Vlašić, nacionalni asistent za BiH i asistent Hercegovačke franjevačke provincije, te fra Ivica Vrbić, nacionalni asistent Frame za Hrvatsku. Uz njih su bila još 30 franjevaca kao i časne sestre, asistenti Frame. Pjevanje na misi predvodio je bistrički sastav mladih „Antonius“.
Poslijepodne, s početkom u 16 sati, u Bošnjačkom kulturnom centru, održao se 15. jubilarni Frama-festival pod motom: Pjesmom slavimo Gospodina! Sa skladbama su nastupile 22 frame, među kojima i Frama iz Rijeke. Snimljeni su i podijeljeni CD-i. Uz dobru organizaciju, bilo je razdragano, inovativno, mladenački autentično. No, ne samo u mjestu održavanja festivala, nego čitav dio od Skenderije do Baščaršije, uz Miljacku do Bistrika bio je toga sunčanoga dana šareno živ od framaških „kostima“ i franjevačkih habita.
Završena prva “Franjevačka ljetna škola duhovnosti”
Nedžarići/Sarajevo – Danas, 14. srpnja 2012., bio je posljednji dan rada Franjevačke ljetne škole duhovnosti, koja je organizirana na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Kroz tjedan dana intenzivnog rada, predavanja, posjeta kulturnim, vjerskim i povijesnim spomenicima Sarajeva, Fojnice, Kraljeve Sutjeske i Kreševa, te interaktivnog rada u skupinama, sudionici su imali prigodu teoretski, ali i praktično iskusiti osobitosti franjevačke duhovnosti.
Predavanja su obuhvaćala četiri područja: povijest Reda i Provincije, Franjevačke spise (Spisi sv. Franje i sv. Klare; Franjevačka hagiografija; Prva svjedočanstva o sv. Franji i sv. Klari), Franjevačka filozofska i teološka škola (s posebnim naglaskom na upoznavanju franjevačkih filozofa i velikana Reda, popout Ivana Duns Scota, sv. Bonaventure i dr.), Franjevaštvo u našem vremenu; te Bitni elementi redovničke i franjevačke duhovnosti, Ekumenski i međureligijski dijalog u franjevačkoj tradiciji. Općenit dojam sudionika je veoma pozitivan, većina ih je jako zadovoljna ponuđenom materijom, a mnogi od njih su izrazili želju za ponovnim susretom ovoga tipa. Na završetku Franjevačke ljetne škole svim sudionicima su dodijelje Potvrde o aktivnom sudjelovanju. Nadamo se da će Franjevačka škola, koja je po prvi put organizirana u našoj Provinciji, doista donijeti plodove i da će iduće godine biti još više zainteresiranih za sudjelovanje. (www.bosnasrebrena.ba)
Molitva za duhovna zvanja
Poziv je jasnoća da smo dio predivnoga i tajnovitoga Božjega plana,
u kojemu svatko od nas u svojoj slobodi,
slijedi onaj odaziv koji je već usađen u nama od samoga začeća !
Molitva za duhovna zvanja
Gospodine, Isuse Kriste, Ti koji si Put, Istina i Život,
pozovi u svoju službu mladiće i djevojke
koji te Traže i pitaju: ”Učitelju, gdje stanuješ?”
pozovi u svoju službu mladiće i djevojke
koji te Traže i pitaju: ”Učitelju, gdje stanuješ?”
Objavi im svoju volju kao što si je objavio
sv. Franji progovorivši mu s križa.
sv. Franji progovorivši mu s križa.
Pošalji, Gospodine, svojoj Crkvi
novih radnika koji će svojom vjernošću,
svetošću i jakošću obnoviti lice zemlje.
Utvrdi u vjeri, nadi i ljubavi
sve one koji se već odazvaše Tvome pozivu.
Neka nas sve prosvjetljuje, jača i upravlja Tvoj Duh
da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta. Amen.
Najava proslave sv. Ante na Bistriku
U našoj crkvi je u tijeku pobožnost 13. UTORAKA NA ČAST SV. ANTI.
Danas je završni 13. utorak po redu.
U srijedu je blagdan sv. Ante Padovanskog, zaštitnika naše crkve i samostana.
Za proslavu blagdana pripravljali smo se trodnevnicom:
u nedjelju, ponedjeljak i utorak.
Na sam blagdan sv. Ante 13. lipnja (srijeda) sv. Mise su u:
6, 7, 8, 9, 10, 11 (svečana) koju će predvoditi vlč. Ivica Mršo
13, 16 (misa s blagoslovom djece i cvijeća),
17, 18 (svečana) koju će predvoditi biskup Pero Sudar
i zadnja u 20 h.
Preporuka sv. Anti u svakoj potrebi
Spomeni se, sv. Ante, da si uvijek pomagao i tješio sve koji su se tebi utjecali u svojim potrebama. S čvrstim pouzdanjem preporučam se i ja tvom moćnom zagovoru kod Boga. Ne odbij moje prošnje i svojim posredovanjem kod Boga isprosi mi – ako je za dobro moje duše – milost… za koju te molim. Pomozi mi u ovoj mojoj potrebi i nevolji!
Blagoslovi mene, moj rad, moju obitelj i sve moje drage, čuvaj nas od bolesti i pogibli duše i tijela! Sve nas krijepi da u boli i kušnji ostanemo čvrsti u vjeri i ustrajni u ljubavi. Amen.
Molitva za kršćanski život
Sv. Ante, uzoru velike svetosti, pomozi mi da živim pravim kršćanskim životom, vjeran milosti i obećanjima svoga krštenja.
Ti dobro znaš kolike me poteškoće i pogibli okružuju. Jačaj me da ih požrtvovno svladavam i da uvijek spremno svjedočim svoju vjeru. Isprosi mi da Boga ljubim iznad svega i da trajno prihvaćam njegovu svetu volju – i onda kada to od mene zahtijeva žrtvu i odricanje. Daj mi da iskreno i velikodušno ljubim i svoju braću, da se nikada ne zatvorim u sebe već da služim svomu bližnjemu, da tješim žalosne i pritječem u pomoć siromašnima.
Zagovaraj me i jačaj svojim primjerom kako bih mogao živjeti i umrijeti u milosti i prijateljstvu Božjem. Amen.
Novi 22. broj Glasnika sv. Ante
Riječ urednika: KAPITUL
Poštovani štovatelji svetog Ante!
Oni koji koliko-toliko redovito prate vjerski
tisak, posebice onaj franjevačkih nakladnika, nemalo
puta su se u objavljenim tekstovima susreli
s riječju kapitul. Tako su čitatelji iz BiH nedavno
na nekim internetskim stranicama i u dnevnim
novinama mogli pročitati da su se „franjevci
Bosne Srebrene ovih dana okupili na redovitom
Provincijskom kapitulu (općem saboru zajednice),
gdje su analizirali život svoje zajednice kroz
protekle tri godine, planirali aktivnosti Provincije
kroz sljedeće četiri godine te izabrali nove članove
provincijske Uprave.“ Bliži poznanici i prijatelji
franjevaca sigurno su čuli i za njihov samostanski
kapitul…
Odakle riječ kapitul i što znači?
Dolazi od latinske riječi capitulum, a znači
malo poglavlje te se ponajprije upotrebljava zato da
označi kraći biblijski odlomak ili odlomak iz redovničkog
pravila koje se čita na molitvi. No ta ista
riječ označava i skup redovnika ili kanonika pred
kojima se čita taj odlomak. Označava i samostansku
ili kaptolsku prostoriju u kojoj se okupljaju
redovnici ili kanonici da raspravljaju o disciplini i
drugim samostanskim ili kaptolskim problemima.
Kapitulom se naziva i sastanak redovničke
zajednice na kojem se raspravlja o samostanskim
problemima (samostanski kapitul) ili na kojem
redovnici priznaju svoje pogreške, a samostanski
im poglavar daje opomene (capitulum culparum).
Tako se naziva i sastanak redovničkih poglavara
cijelog svijeta (generalni kapitul) ili pojedinih redovničkih
provincija (provincijalni kapitul) radi
rješavanja problema nekog reda ili provincije.
Među franjevcima poznata je i sintagma kapitul
na rogožinama, a označava godišnji sastanak
svih članova jedne franjevačke zajednice. U vrijeme
sv. Franje skup je bio dva puta godišnje i trajao
je po nekoliko dana, a braća su spavala vani,
na otvorenom, na biljkama koje se zovu rogoz
(šaš, ševar, botur). Sastanak je bio prigoda da se
raspravlja o pitanjima koja se tiču oblika njihova
redovničkog života koji su oni zavjetovali, ali i da
bi se odmorilo od svakodnevnih poslova.
Ugodan godišnji odmor uz naš Glasnik
Urednik
Sveti Anto 2022.
Najnovije slike
