Bogoslovi iz Mainza u Sarajevu

Bogoslovi iz Mainza u Sarajevu

Nakon što su Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije nedavno svečano proslavile 50. obljetnicu svoga rada u Bogosloviji i biskupskom ordinarijatu (kardinal Karl Lehmann) u Mainzu (http://ssf.hr/?gid=8&aid=2033), skupina od 14 bogoslova i đakona zajedno sa svojim dvojicom odgojitelja, regensom (dr. Udo Markus Bentz), subregensom (Markus Lerchl) i duhovnikom (P. Clemens M. Löcher DI) posjetili su od 14. do 16. svibnja sestre franjevke u provincijalnoj kući u Sarajevu (na čelu sa s. Katom Karadža). Proveli su mnogo vremena u putu, što njihovom posjetu daje posebnu važnost. Stigli su avionom u Split a onda preko Livna u Sarajevo kombijima, pa su se preko Mostara i Međugorja i Tučepa opet vratili u Split.

Za vrijeme boravaka u Sarajevu bogoslovi i njihovi poglavari smjestili su se u samostanu na Bistriku. Sestre su im iz zahvalnosti za dobru suradnju i kako oni vole kazati za molitvu za priredile lijep doček. Jedan cijeli dan koliko su imali na raspolaganju za razgledanje i susrete u Sarajevu bio im je doista intenzivan. Vodiči su im bili fra Josip Jozić i fra Ivan Šarčević. Nakon jutarnje mise i doručka kod sestara, posjetili su njemačko veleposlanstvo u Sarajevu. Nakon toga susreli su se i razgovarali s kardinalom Vinkom Puljićem. Kanonik Anto Meštrović im je pokazao obnovljenu sarajevsku katedralu. Potom su prešli na drugu stranu Miljacke i posjetili sinagogu gdje im je Anja Kovačević govorila o povijesti Židova u Sarajevu i BiH, te o sarajevskim sinagogama.

Nezaobilazno kao i skoro svim turistima bio je ručak-ćevapčići uz slatko.

Nakon objeda popeli su se do Fakulteta islamskih nauka. U dekanatu ih je primio odlazeći dekan dr. Ismet Bušatlić s novim dekanom dr. Zuhdijom Hasanovićem i asistentom dr. Orhanom Jašićem. Razgovaralo se o specifičnosti muslimana u Bosni i Hercegovini, kao i studiju i posebnosti ovog važnoga učilišta u cjelini islamskih učilišta u svijetu.

Uslijedio je posjet staroj pravoslavnoj crkvi iz XVI st., njezinom muzeju uz stručno vodstvo kustosa. O značenju Begove džamije i medrese govorio je Orhan Jašić. Bilo je vrijeme večernje molitve (ikindije) pa je bogoslovima bilo korisno vidjeti obred pranja i slušati molitvu. Posljednja destinacija bila je Franjevačka teologija na Nedžarićima i susret s franjevačkim bogoslovima.

Otvorenost za novi svijet resila je većinu pa su unatoč umoru od velikoga puta i obilna programa zadržali pažnju i veselje.

Opširnije: http://ssf.hr/?gid=8&aid=2044